Povežite se sa nama

uzgoj

EU-ov okvir za upravljanje krizama mora dati prioritet poljoprivrednicima usred rastućih izazova

SHARE:

objavljen

on

Na nedavnom sastanku Agrifish savjeta 27. maja, ministri poljoprivrede Evropske unije naglasili su hitnu potrebu za poboljšanjem alata za upravljanje krizama za poljoprivredni sektor, zalažući se za povećanje budžeta i veću fleksibilnost. Ovaj kritični potez, koji predvodi belgijski ministar poljoprivrede David Clarinval, ima za cilj da zaštiti poljoprivrednike od bezbrojnih klimatskih, ekonomskih i geopolitičkih rizika s kojima se suočavaju. Clarinval je naglasio potrebu za otpornim i naprednim sistemom upravljanja krizama u kojem istraživanje i inovacije igraju ključnu ulogu.

Ovaj razvoj je zaista pravovremen. Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP) trenutno pruža niz alata za pomoć poljoprivrednicima tokom krize, uključujući podršku za diversifikaciju, odstupanja od pravila konkurencije, uzajamne fondove, podršku osiguranja, intervencije na javnom tržištu i godišnju rezervu za krizu od 450 miliona eura. Međutim, kako nedavne rasprave otkrivaju, ove mjere možda više neće biti dovoljne suočeni sa eskalirajućim izazovima.

Poziv za poboljšano upravljanje krizama

U noti belgijskog predsjedništva, koja je pokrenula debatu ministara, istaknuta je potreba da se preispitaju i, ako je potrebno, prilagode postojeći alati za upravljanje krizama unutar i izvan ZPP-a. Protest Evropskog odbora za mlijeko u Briselu, koji zahtijeva stalni krizni mehanizam za regulisanje proizvodnje mlijeka tokom prevelike ponude, dodatno naglašava hitnost ovog pitanja. Ovaj poziv je odjek privremenih mjera usvojenih tokom mljekarske krize 2016-2017, koje su se pokazale djelotvornim, ali su nedovoljne za dugoročnu stabilnost.

Povećanje budžeta za krizne rezerve je hitna potreba. Sadašnji fond od 450 miliona eura, koji je prvi put aktiviran 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu, vjerovatno je neadekvatan za buduće krize. Sam Clarinval je predložio značajno povećanje budžeta, naglašavajući potrebu za snažnijom finansijskom podrškom poljoprivrednicima u nevolji.

Štaviše, sve više raste koncept „de minimis“ pomoći, koji omogućava državama članicama da daju male subvencije poljoprivrednicima bez obaveštavanja Komisije. Trenutno ograničeno na 20,000 evra po kompaniji tokom tri godine, postoji snažna podrška za podizanje ovog limita na 50,000 evra, kao što je predloženo tokom prethodnog sastanka Saveta za poljoprivredu. Ovo povećanje je ključno, s obzirom na brzo gomilanje kriza koje čine sadašnji plafon nedjelotvornim.

Reklama

Nutri-Score: Odvraćanje pažnje od ključnih problema

Iako je fokus na upravljanju krizom pozitivan pomak, neophodno je pozabaviti se još jednim spornim pitanjem koje je skrenulo pažnju i resurse: usklađivanjem oznake Front of Pack (FOP). Nutri-Score je oznaka na prednjoj strani pakovanja koja koristi sistem kodiran bojama za označavanje nutritivnog kvaliteta prehrambenih proizvoda, s navodnim ciljem da pomogne potrošačima da donesu zdravije odluke. Međutim, s pravom je kritiziran zbog svog nedosljednog i često obmanjujućeg algoritma, koji ne pruža jasne smjernice i komplikuje odluke o kupovini Evropljanima.

Nedavna odluka Portugala da se odrekne Nutri-Scorea, koju je najavio José Manuel Fernandes, novi ministar poljoprivrede i ribarstva zemlje, označava značajan korak ka ponovnom uspostavljanju transparentnog i efikasnog sistema upravljanja hranom. Ovaj potez prati slične akcije drugih evropskih zemalja koje su se dugo protivile Nutri-Score-u zbog favoriziranja prekomjerno obrađenih proizvoda u odnosu na tradicionalnu, kvalitetnu hranu. Pojednostavljeni pristup Nutri-Scorea često dovodi potrošače u zabludu da misle da su određene namirnice zdravije nego što jesu, dok kažnjava tradicionalne i često hranljivije opcije.

Italijanski ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida pozdravio je odluku Portugala kao pobjedu za transparentnost i zaštitu potrošača. Pad popularnosti Nutri-Score-a u zemljama poput Francuske, Njemačke, Švicarske, Španije i Rumunije sugerira šire evropsko odbacivanje sistema.

Krajnje je vrijeme da se EU odmakne od sistema označavanja kao što je Nutri-Score, koji su se pokazali nedjelotvornim. Umjesto toga, fokus bi trebao biti na osnaživanju potrošača sa znanjem i resursima koji su im potrebni da sami donose informirani izbor prehrane. Vjerovanje potrošačima da se obrazuju i donose zdrave odluke bez potrebe za previše pojednostavljenim etiketama promovirat će autentičniji i trajniji pristup zdravijim prehrambenim navikama.

Ka održivoj budućnosti evropske poljoprivrede

Poticanje snažnijeg okvira za upravljanje krizama je korak u pravom smjeru. Povećanje budžeta za krizne rezerve i podizanje gornje granice pomoći „de minimis“ su ključne mjere za pružanje hitne pomoći poljoprivrednicima. Međutim, ovi napori moraju biti dopunjeni dugoročnim strategijama koje daju prioritet održivim poljoprivrednim praksama i inovacijama.

Ulaganje u istraživanje i razvoj kako bi se poboljšala otpornost poljoprivrede na klimatske promjene, razvoj sistema osiguranja koji nude sveobuhvatno pokriće i podsticanje javno-privatnog partnerstva za pokretanje inovacija su ključni koraci. EU također mora pojednostaviti svoje regulatorne okvire kako bi podržala mehanizme brzog odgovora tokom kriza, osiguravajući da poljoprivrednici dobiju pravovremenu i adekvatnu podršku.

Nedavne rasprave u Poljoprivrednom vijeću podvlače sve veće priznanje među ministrima EU o potrebi zaštite poljoprivrednog sektora od eskalacije krize. Dajući prioritet otpornosti i održivosti, EU može osigurati stabilnu i prosperitetnu budućnost za svoje poljoprivrednike, jačajući vitalnu ulogu poljoprivrednog sektora u evropskoj ekonomiji i sigurnosti hrane.

U konačnici, dok je poboljšanje alata za upravljanje krizama pozitivan razvoj, EU mora zadržati svoju posvećenost transparentnosti i inovacijama. To uključuje prelazak sa pogrešnih sistema označavanja kao što je Nutri-Score na povjerenje potrošača da donose informirane odluke i osnaživanje poljoprivrednika s resursima koji su im potrebni za napredovanje. Baveći se neposrednim i dugoročnim izazovima, EU može podsticati otporniji i održiviji poljoprivredni sektor, sposoban da izdrži buduće krize i da nastavi da napreduje u sve složenijem globalnom pejzažu.

Podijelite ovaj članak:

EU Reporter objavljuje članke iz raznih vanjskih izvora koji izražavaju širok spektar gledišta. Stavovi zauzeti u ovim člancima nisu nužno stavovi EU Reportera.

Trending